Pitomi zagorski grad udaljen svega 50-tak kilometara od Zagreba. Krasi ga bogata povijesna baština koja seže čak 130 tisuća godina unatrag kada su na prostoru krapinskog brda Hušnjakovog praljudi ostavili svoj neizbrisivi trag koji je ugledao svjetlo dana zahvaljujući Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, istaknutom geologu, paleontologu i paleonantropologu. On je zaslužan što se ime Krapine pronijelo širom svijeta.
Osim nedavno otvorenog novog Muzeja krapinskih neandertalaca, Krapinčani su veoma ponosni i na krapinsku utvrdu koju su posjedovali kralj Ludovik I, grof Herman II. Celjski, ban Vitovac, kralj Matijaš Korvin i hrvatski ban Ivaniš Korvin…
Ovdje je rođen i Ljudevit Gaj, otac hrvatskog narodnog preporoda, a krapinskim su ulicama koračali i August Šenoa, Marija Jurić Zagorka, Janko Leskovar, Ivo Andrić…
Iako je zagrljaj prošlosti jak i sveprisutan, Krapina danas nudi ponešto za svakoga. Tu su kulturne manifestacije kroz cijelu godinu – između ostalog Krapinske špelancije, Glumački festival, Ljeto u Krapini, Noć krapinskog pračovjeka, Dan grada uz tradicionalne manifestacije Zagorski glazbeni festival “Krijesnica” (od 1996. godine) i nezaobilazni Tjedan kajkavske kulture s Festivalom kajkavskih popevki koji se održava od 1966. godine.
Bogata gastronomska ponuda iz krapinskih ugostiteljskih objekata mami svojim mirisima i privlači nepca turista namjernika. Ako pak duša čezne za mirom u zagrljaju prirode, brojni planinarski putovi i staze, od kojih je najpoznatiji Put Dedeka Kajbumščaka, pokazat će vam svu raskoš i ljepotu krapinskog krajolika. Za ljubitelje likovne umjetnosti tu je Park skulptura na otvorenom „Forma prima“ koji se nalazi na brdu Josipovac i Gradska galerija, a ako poželite nakratko utonuti u prošlost prošećite kroz užu gradsku jezgru, od Šetališta narodnog preporoda, Parka matice hrvatske, gdje se nalazi i rodna kuća Ljudevita Gaja, do Trga Ljudevita Gaja, pa od Magistratske ulice preko Uske ulice do znamenite krapinske utvrde, „Starog grada“.
Kako god bilo, sve počinje i završava sa nezaobilaznim i znamenitim Muzejom krapinskih neandertalaca na Hušnjakovom koje u svakom budi strahopoštovanje i tjera na razmišljanje: „Zašto su se baš ovdje praljudi nastanili?“ Odgovor je jasan: već je tada bilo jasno da je ovo ugodno mjesto za život! A tako je ostalo i do današnjih dana. Krapina je ponosna na svoju bogatu prošlost, ali je i izrazito usmjerena prema budućnosti. Zato dođite u Krapinu i otkrijte sami njene prednosti i ljepote, a Krapinčani će vas dočekati s poznatom popevkom: „Dobro mi došel prijatelj!“