U Pučkom otvorenom učilištu Krapina otvorena je izložba „Zagorski cug“, posvećena 140. obljetnici puštanja u promet željezničkih pruga u Hrvatskom zagorju. Izložba, koju organiziraju HŽ Infrastruktura i Hrvatski željeznički muzej u suradnji s POU Krapina, donosi priču o dugoj povezanosti željeznice i ovoga kraja te njezinoj važnoj ulozi u njegovu razvoju.
Tijekom proteklih 140 godina zagorski je vlak bio mnogo više od prijevoznog sredstva. Generacije su njime putovale u školu i na posao, odlazile na sajmove i posjećivale obitelj, a željezničke postaje i vlakovi postali su dio svakodnevice i brojnih osobnih uspomena stanovnika Zagorja.
Obljetnica je ujedno prilika za osvrt na prometne i društvene promjene koje je željeznica donijela ovom kraju, ali i za isticanje važnosti očuvanja bogate željezničke baštine.
Autor izložbe Josip Kajinić istaknuo je kako „Zagorski cug“ prikazuje razvoj zagorskih pruga, ali i njihov utjecaj na svakodnevni život stanovništva.
– Prvenstveni motiv za ovu izložbu bio je da se u svakom dijelu Hrvatske na dostojan i primjeren način obilježi povijest željeznice. Polazimo od toga da su svi dijelovi Hrvatske jednako važni, a Hrvatsko zagorje posebno je zanimljivo jer je izvrstan pokazatelj kako je željeznica kroz povijest utjecala na razvoj nekog prostora – rekao je Kajinić, dodavši da je dolazak željeznice stanovnicima otvorio nove mogućnosti putovanja i zapošljavanja.
Govoreći o sadržaju izložbe, izdvojio je ključne etape izgradnje željezničke mreže u Zagorju.
– Izložbom smo obuhvatili povijesni razvoj pruga na području Hrvatskog zagorja, počevši od pruge prema Varaždinu iz 1886. godine i njezina odvojka prema Krapini. Zanimljiv je podatak da je pruga od Zaboka do Gornje Stubice, izgrađena 1916. godine, bila posljednja vicinalna, odnosno lokalna pruga izgrađena u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji. U međuratnom razdoblju pruga je produžena od Krapine preko Đurmanca do Stranja u Sloveniji. Nakon Drugoga svjetskog rata, 1956. godine, izgrađena je takozvana kumrovečka pruga dolinom rijeke Sutle, koja je povezala Savski Marof s Klanjcem i Kumrovcem, a četiri godine poslije i sa Slovenijom – kazao je Kajinić.
Dodao je kako prostor za daljnji razvoj željezničkog prometa vidi i u suradnji sa susjednom Slovenijom, osobito kada je riječ o kumrovečkoj pruzi, građenoj u vrijeme zajedničke države, a čija trasa danas na više mjesta prelazi državnu granicu.
Posjetitelji na izložbi mogu razgledati i izvorne nacrte, dokumentaciju i vozne redove iz doba Austro-Ugarske te druge predmete koji svjedoče o bogatoj povijesti željeznice.
– Nadam se da će svatko pronaći nešto zanimljivo na izložbi i u njezinu katalogu – poručio je Kajinić.
Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović istaknula je povijesnu vrijednost izložbe i zadovoljstvo suradnjom s Hrvatskim željezničkim muzejom.
– Drago mi je što danas ugošćujemo ovu vrijednu izložbu povijesnog karaktera i što smo započeli međumuzejsku suradnju s Hrvatskim željezničkim muzejom. Ponosni smo što smo ugostili uzvanike, ali i naše mlade, učenike sedmih i osmih razreda Osnovne škole Augusta Cesarca iz Krapine. Vjerujem da će tijekom mjesec dana, koliko će izložba biti otvorena, brojni posjetitelji doći, razgledati je i mnogo toga naučiti o povijesti željeznice u našem zagorskom kraju – rekla je Pavlović.
Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić rekao je kako je dolazak željeznice u Zagorje 1886. godine potaknuo gospodarski razvoj, donio tehnološki napredak i omogućio veću mobilnost stanovništva. Osvrnuo se potom i na aktualna ulaganja te projekte obnove zagorskih pruga.
– HŽ Infrastruktura trenutačno je u najvećem investicijskom zamahu u povijesti Republike Hrvatske, a tim ulaganjima obuhvaćeno je i Hrvatsko zagorje. Godine 2021. završili smo projekt modernizacije i elektrifikacije pruge između Zaprešića i Zaboka, čime je omogućena vožnja do 120 kilometara na sat te je ugrađena nova, moderna oprema. Nakon toga završili smo obnovu pruge do Krapine, a trenutačno radimo na još tri projekta: pruzi prema Gornjoj Stubici, na kojoj bi radovi trebali početi ovoga tjedna, obnovi pruge od Zaboka prema Varaždinu te kumrovečkoj pruzi – kazao je Barišić.
Naglasio je i posebnu povezanost Zagoraca sa željeznicom, koju smatra dodatnim poticajem za ulaganja.
– Za nas u Upravi HŽ Infrastrukture, kao i za resorno ministarstvo, to predstavlja moralnu obvezu da izgradimo modernu željeznicu za stanovnike ovoga kraja i za buduće generacije – poručio je Barišić.
Gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović istaknuo je važnost željeznice za gospodarski i društveni razvoj Zagorja.
– Kada pogledamo gospodarski najrazvijenije dijelove naše županije, vidimo da su se razvijali upravo uz željeznicu. Uz pruge su se otvarale tvornice, doseljavali ljudi i razvijala naselja. Bio je to velik iskorak, a svako je vrijeme donosilo svoje promjene – rekao je Gregurović, a potom i podijelio vlastite i uspomene na putovanja vlakom.
– Sjećam se zelenih vlakova koje smo zvali „Teksas“, s drvenim klupama. Kada su poslije došla tapecirana sjedala, i to nam je bio značajan napredak. Nikada neću zaboraviti ni čekanja u Novim Dvorima, gdje smo propuštali brzi vlak iz Varaždina prema Zagrebu. Danas je mlađima možda teško zamisliti kako je to izgledalo, ali lijepo se prisjetiti tih vremena – kazao je.
Naglasio je da modernizacija vlakova i infrastrukture otvara mogućnost ponovnog privlačenja putnika.
– Danas, s novim i modernim vlakovima, putnici se ponovno vraćaju željeznici. Uz dobru mrežu i dobro usklađen vozni red bit će ih još više jer je u vrijeme prometnih gužvi vlakom jednostavnije stići do odredišta. Zato me posebno vesele najavljena dodatna ulaganja – rekao je Gregurović te zahvalio HŽ Infrastrukturi i Ministarstvu što su prepoznali važnost željeznice.
Otvarajući izložbu, zahvalio je svima koji su sudjelovali u njezinoj pripremi.
– Vjerujem da će mlađima biti posebno zanimljivo vidjeti kako se nekada putovalo, a nama nešto starijima prisjetiti se tih vremena – zaključio je gradonačelnik.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar istaknuo je snažnu povezanost Zagoraca sa željeznicom, koja je imala važnu ulogu u razvoju ovoga kraja.
– Zagorski cug duboko je ukorijenjen u biće zagorskog čovjeka. Ljudi su sentimentalno vezani za vlak, odnosno cug, kako ga zovemo u Zagorju. Dolazak željeznice 1886. godine označio je početak snažnijeg razvoja Hrvatskog zagorja – rekao je Kolar.
Osvrnuo se i na potrebu revitalizacije kumrovečke pruge te istaknuo kako željeznica mora biti temelj integriranog prijevoza i budućeg razvoja prometne infrastrukture. Podsjetio je i da su Dečki z bregov zagorskom cugu posvetili pjesmu, koja svjedoči o njegovoj važnosti u životu Zagoraca.
