U petak 15.03. 2019. godine u Krapini u Maloj dvorani POU-a su održani “Regionalni dani EU fondova“. Riječ je o besplatnim edukacijama o korištenju EU fondova, koje organizira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova. Putem različitih događaja, koji će biti organizirani u 30 gradova diljem Hrvatske, šira javnost i svi zainteresirani pojedinci, na razumljiv i pristupačan način mogu dobiti informacije o svim mogućnostima financiranja iz fondova Europske unije.
Edukativno – informativni dio događanja započeo je panel raspravom “Razvoj Krapine kroz fondove Europske unije“. Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović kazao je kako ima niz projekata koji se provode na području grada.
– Tu je projekt “Crne kraljice“, produžetak Ulice Frana Galovića, izrada projektne dokumentacije za Šemničke toplice, produženo radno vrijeme dječjeg gradskog vrtića i slično. Pučko otvoreno učilište provelo je nekoliko projekata, Krakom vodoopskrba, također, Gradsko društvo Crvenog križa ima projekata za nekih 15-ak milijuna kuna, tako da možemo reći da se sredstva EU fondova zaista koriste. No, treba istaknuti i probleme. Naime, određeni programi su nam na neki način teret, s obzirom na udio sufinanciranja koji Grad mora dati. To je naprimjer energetska obnova Športsko – rekreacijskog centra u Podgori, gdje nam je odobreno financiranje od 40-ak posto, a ostalo bi trebao financirati Grad, što je oko 1,7 milijuna kuna i nama je to u ovom trenutku teško izdvojiti iz proračuna. Tu su i neke stvari koje nismo mogli provesti, s obzirom na to da smo bodove gubili zbog indeksa razvijenosti – rekao je gradonačelnik Gregurović.
Zamjenik krapinsko – zagorskog župana Anđelko Ferek – Jambrek rekao je da je Županija do sada prijavila onoliko projekata koliko ih može isfinancirati.
– Činjenica jest da se u sljedećoj financijskoj omotnici projekti neće moći prijavljivati, ako se neće promijeniti način financiranja od strane države. Župan Kolar stalno ponavlja kako se mora promijeniti koncept financiranja, kako bi županije, gradovi i općine povukli što više sredstava iz EU fondova – naglasio je Ferek.
Održano je i stručno predavanje pod nazivom “EU fondovi kao mogućnost financiranja“, te interaktivna radionica “Predstavljanje mjera ruralnog razvoja i postupak prijave na natječaj”, na kojoj su predstavljene aktualne mogućnosti financiranja u okviru mjera ruralnog razvoja, koju je vodio Zdravko Tušek iz Ministarstva poljoprivrede.
– U poljoprivredi je važno spomenuti da Program ruralnog razvoja za sedmogodišnje razdoblje predviđa oko 2,4 milijarde eura. Do sada je 1,7 milijarde eura ugovorenih, a oko 700 milijuna smo uspjeli isplatiti korisnicima. Po podacima još imamo svega devet posto sredstava za koje se mogu raspisati natječaji. Kada govorimo o fondovima Ministarstva poljoprivrede, tu su dva fonda – fond iz kojeg se isplaćuju potpore u poljoprivredi i mjere za tržište, u kojem smo ove dvije godine imali oko 120 milijuna kuna, dok je u Fond za ruralni razvoj uloženo nešto više od 365 milijuna kuna. Na predavanju smo objasnili trenutno stanje iskorištenosti EU fondova i prezentirali mjere koje su predviđene tijekom ove godine – zaključio je Tušek.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac rekao je da su europski fondovi naša stvarnost.
– Hrvatska je kao najmlađa članica Europske unije prvi puta u situaciji da raspolaže s velikom alokacijom od 10 milijardi eura. U početku nismo baš bili spremni, ali u posljednje dvije godine možemo biti zadovoljni, jer smo s 1. siječnjem 2017. bili na devet posto ugovorenosti, a početkom ove godine smo na 62 posto ugovorenih projekata. Najsvježiji podaci govore da smo na preko 64 posto, odnosno, od 10,7 milijardi, ugovoreno je gotovo sedam milijardi eura. To je zaista veliki iskorak i napredak, ali želimo na tome još više raditi. Trebamo informirati naše ljude, poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike da su fondovi tu, da se treba ohrabriti i osmisliti dobar poslovni plan i imati dobru projektnu ideju te se prijaviti – istaknuo je Žunac te dodao kako je najviše novca do sad otišlo u velike infrastrukturne projekte, kao što je Pelješki most. Rekao je i kako se u Krapinsko – zagorskoj županiji do sada ugovorilo 1,2 milijarde kuna, a najveći su projekti modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić – Zabok te prikupljanje i odvodnja otpadnih voda u Zaboku i Zlataru.
Današnjim događanjima završio je Tjedan EU fondova u Krapinsko – zagorskoj županiji.