23. kolovoza ljeta gospodnjega 1899. godine Dragutin Gorjanović-Kramberger, poznati hrvatski geolog i paleontolog stigao je na poziv gradonačelnika Vilibalda Sluge u Krapinu. Bila je to vruća srijeda kada je proučavajući slojeve pijeska koji su ispunili malu špilju na Hušnjakovu brdu, Kramberger uočio tragove pepele i užarenog pijeska. To su bile naznake ognjišta što je upućivalo na prapovijesno ljudsko stanište, a to je istoga dana potvrdio i jedan otkriveni zub, kutnjak koji je pripadao neandertalcu! Shvativši značaj lokaliteta, Kramberger je ubrzo započeo s iskopavanjem i istraživanjima u kojima je do 1905. godine naposlijetku pronađena najveća i najbogatija zbirka fosilnih ostataka neandertalaca na svijetu. Uz oko 900 fosilnih koštanih ostataka neandertalaca, pronađeno je i oko 1200 kamenih alatki te oko 2400 ostataka kostiju životinja poput špiljskog medvjeda, nosoroga, bizona, golemog jelena, leoparada, vuka i brojnih drugih. Danas, spoznaje o krapinskom pračovjeku i značaju otkrića na Hušnjakovu na suvremen i interaktivan način prezentira javnosti Muzej krapinskih neandertalaca. Stalni postav je poput vremeplova koji posjetitelje vodi na put kroz geološku prošlost Zemlje, od njezinoga formiranja do modernoga doba. Evolucija života na Zemlji, s naglaskom na razvoj čovjeka i život krapinskog pračovjeka, prikazana je pomoću brojnih originalnih fosila te rekonstrukcija pretpovijesnih vrsta, a korišteni su i brojni efekti i multimedijalne instalacije koje potiču posjetitelje na aktivno istraživanje. Ako još niste posjetili ovaj muzejski biser, uvrstite da na svoju „to do“ listu, a ako ne prije onda u sklopu Tjedna kajkavske kulture od 4. 10. rujna kada možete uživati u brojnim događanjima u Krapini. Program možete vidjeti ovdje…