Grad Krapina je tradiciolnalni industrijski i gospodarski grad. Smješten je u uskoj dolini rijeke Krapinščice između obronaka Maceljskog gorja (Brezovica) i Strahinjščice te je takav položaj omogućavao razvoj gospodarstva, a pojava željeznice i razvitak industrije krajem 19., a posebice u 20. stoljeću, uzrokovao je daljnju urbanizaciju i porast broja stanovnika Krapine koja postaje vodeće zagorsko regionalno središte. Zbog svog skučenog požaja u kotlini, grad se proširio prema sjeveru (naselja Doliće, Krapinsko Strahinje i Podgora) i jugu (naselja Bobovje, Mihaljekov Jarek i Krapinsko Polje).

Početak zanatstva u Krapini vezan je uz XV. stoljeće, kada je Krapina dobila povelju «Slobodnog kraljevskog poveljnog trgovišta» sa svim povlasticama što su iz nje slijedile. Tijekom godina prvo su se razvili obrti poput kovača, gumbara, lončara, čižmara, mesara, pekara i drugih djelatnosti koji se 1837. god. udružuju u Veliki Krapinski Ceh. Tijekom godina obrtnici s područja grada Krapine povezali su se s obrtnicima iz okolnih općina i danas djeluju kao Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Uoči Prvog svjetskog rata Krapina ima tvornicu kože, namještaja, kalijevih peći, tiskaru, ciglanu, pilanu, a prva u Zagorju dobiva i vodovod te 1886. godine i željeznicu koja je povezuje sa Zagrebom.

Početkom 90-tih došlo je do značajnih promjena u gospodarskoj strukturi grada Krapine te su mnoge tvrtke sa tradicionalnim proizvodnjama, ponajprije tekstila, propale, a došlo je i do slabljenja keramičke, drvne i metaloprerađivačke industrije uslijed čega se razvio problem nedostatka radnih mjesta za radno aktivno stanovništvo. Danas Krapina više nema velikih gospodarskih kapaciteta kao što je to bilo u nedavnoj prošlosti te se razvijaju tvrtke sa manjim brojem zaposlenika. U krug velikih tvrtki pripadaju Kotka d.d. (proizvodnja muške konfekcije) te Jedinstvo d.d. (proizvodnja kontejnera i metalnih konstrukcija i njihovih dijelova). Na području Grada Krapine uglavnom se razvija mala privreda i obrtništvo među kojima je najviše zastupljeno graditeljstvo, zatim tiskarstvo te brojne trgovačko-ugostiteljske djelatnosti.

Budući da je to zahtijevao opseg i tok roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom, u Krapini je u 2005. god. ustrojena Carinarica Krapina (u Žutnici), danas Carinski ured Krapina, za potrebe gospodarskih subjekata koji sudjeluju u carinskom poslovanju.